Edi Rama odgovorio Britancima: Oštro 'ne' za centre za 'odlaganje migranata' na Balkanu

U svom prvom intervjuu za međunarodne medije otkako je svoju socijalističku stranku doveo do historijskog četvrtog mandata, Edi Rama je rekao da bi ideja da Ujedinjeno Kraljevstvo želi "tražiti mjesta za odlaganje imigranata" bila nezamisliva prije deset godina.

Ali to je bilo u skladu s promjenom javnog diskursa u Britaniji od Brexita, u kojem je "potpuno neprihvatljivo, potpuno smiješno, potpuno sramotno" postalo normalizirano, rekao je.

Program "povratnih centara", koji je prošlog mjeseca najavio Keir Starmer tokom posjeta Albaniji, uključivao bi centre u trećoj zemlji koji obrađuju zahtjeve osoba kojima je odbijen azil, a koje su iscrpile legalne puteve u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iako ovaj tekst ne spominje Bosnu i Hercegovinu, prethodni medijski izvještaji su i našu zemlju navodili kao jedan od tih centara.

"To je jedna od onih stvari koje prije 10 godina jednostavno ne bi bile zamislive... da će Britanija tražiti mjesta za odlaganje imigranata", rekao je Rama iz Tirane, glavnog grada Albanije.

To je zato, dodao je, "što se zemlja nalazi u vrlo mračnom stanju".

Rama, koji je poznat po svojim otvorenim i kontradiktornim stavovima, izrazio je nezadovoljstvo razinom javnog diskursa u Velikoj Britaniji. Kao predani anglofil, rekao je, to je teško prihvatiti.

Napeti odnosi

Pod bivšim konzervativnim vladama, odnosi između Ujedinjenog Kraljevstva i Albanije postajali su sve napetiji, zasjenjeni prijelazima brodova i optužbama za ilegalne albanske imigrante koji su "napali" britanske obale.

Starmerov posjet u maju – prvi ikada od strane britanskog premijera – imao je za cilj postaviti bilateralne odnose na nove temelje. Dok je bio u Tirani, čelnik laburista rekao je da su u toku razgovori "s nizom zemalja" o uspostavljanju centara. No, u potezu koji se smatra blagim ukorom njegovom gostu, Rama je na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da Albanija neće sudjelovati u tom programu.

U nastojanju da u intervjuu ispravi netačne informacije, Rama je rekao da Starmer, "vrlo pristojna [i] divna osoba", nije javno iznio zahtjev niti je bio prvi britanski lider koji je privatno pokrenuo tu temu. Rama je rekao da je njegov odgovor uvijek bio isti:

"Bio sam jasan u vezi s tim otkad me Boris Johnson pitao i Rishi me pitao... Uvijek sam govorio ne".

To što je Albanija prethodno pristala na sličan program s talijanskom premijerkom Giorgijom Meloni bilo je drugačije zbog "vrlo posebnog odnosa" koji su dvije zemlje imale. Taj sporazum, koji je predviđao presretanje ljudi na moru i odvođenje većine njih ne u Italiju, već u prihvatni centar u Albaniji radi obrade njihovih zahtjeva za azil, do sada je bio opstruiran pravnim prigovorima.

Kada Italija nešto traži - mi kažemo "da"!

Od dana kada je brutalni staljinistički režim u Albaniji pao 1991. godine, Italija je stajala uz njegovu zemlju, rekao je Rama. Zbog toga su njegovi sunarodnjaci imali "slabu tačku" za Rim.

"Praktički smo jedna zemlja sastavljena od dvije neovisne zemlje... Italija je bila tu za nas u svakom mračnom trenutku i teškoj situaciji od dana kada smo izašli iz pakla [bivanja] Sjevernom Korejom Europe. Mi imamo slabu točku za Italiju, pa kada nas Italija nešto traži, kažemo da, i tačka", podvukao je.

Kako piše Guardian, Ramin stav podudara se s novostečenim samopouzdanjem dok mala zemlja, među najsiromašnijim europskim državama, čini nekada nezamislive korake prema pridruživanju EU. S dramatičnom promjenom tempa i tona koju pripisuje novom "geopolitički vođenom duhu" europskih kreatora politike od ruske invazije na Ukrajinu, pregovori o pristupanju ubrzali su se dok Brisel konačno želi prihvatiti Zapadni Balkan. Moskva je dugo smatrala da ta regija spada u rusku sferu utjecaja.

Rama, koji u julu puni 60 godina, vodio je svoju predizbornu kampanju s obećanjem da će nastaviti s nastojanjima za pristupanje EU. Sada vjeruje da će pregovori biti završeni do 2027. i da ćemo "unutar 2030. biti članica EU". Albanija, koja se pridružila NATO-u 2009., kandidatkinja je za pristupanje već više od decenije.

"Cijeli pristup procesu se dramatično promijenio. Sada su oni [EU] vrlo željni ići naprijed... S ruskom agresijom sve se promijenilo, pa je nekako i Vladimir Putin to učinio, učinio je Europu puno zainteresiranijom za ujedinjenje", smatra Rama.

Vidi sličan učinak na EU od strane novog stanara Bijele kuće i "100% je uvjeren da je izbor Donalda Trumpa dobra stvar za Europu“. Rama je rekao da je Trumpova pobjeda trgnula Europu iz tromosti i donijela „uznemirujući duh“ koji je svijetu bio potreban.

"Mislim da kada Trump kaže da ga je Bog spasio jer je imao plan za Ameriku, mislim da govori samo pola istine. Bog ga je spasio jer je imao plan i za Europu, probuditi Europu", rekao je.

Kasnije ove godine, albanski slikar koji je postao premijer pokrenut će turneju zahvalnosti dijaspori koja je prvi put imala priliku glasati na prošlomjesečnim izborima, što mu je pomoglo osigurati uvjerljivu pobjedu. Smatra se da samo u Grčkoj živi više od 500.000 etničkih Albanaca. Ramina je nada da će ih moći privući natrag "jer su nam sada plaće vrlo blizu plaćama u Grčkoj, a to je naš dom".

No, vođa socijalističke stranke, visok 2,01 metar, košarkaš u mladosti, ima i svoje kritičare. Optužbe za korupciju u albanskom društvu su raširene. Kao i optužbe za puzajući autoritarizam - Rama će biti najdugovječniji vođa od Envera Hoxhe, bivšeg brutalnog diktatora zemlje - iako štovatelji u Briselu optužbe nazivaju farsičnima.

Jedan bivši ministar EU rekao je: "Edi je veći od života. Njegov je problem što je prevelik za svoju zemlju i ne mislim pritom na njegovu visinu".

Ako Albanija uspije u svojoj kandidaturi za članstvo, Rama je rekao da bi to bio "pravi i najljepši trenutak za predaju baklje". To bi bilo osobno postignuće, ali i "pomoglo bi Europi da bude manje dosadna i sunčanija".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad